Imunitet kod djece

Poznato je da djeca u ranoj životnoj dobi, češće nego kasnije, pobolijevaju od infekcija, većinom respiratornih ili crijevnih. Naročito je to tako u prvoj godini kretanja u kolektiv, a pogotovo u jesenjim i zimskim mjesecima kada su te bolesti i najčešće.

Svako dijete se rađa s određenim prirođenim imunitetom, ali svi imuni mehanizmi nisu u ranoj dobi još potpuno zreli. Doticaj s okolinom stimulira naš imunitet da se dograđuje. Tako svaki susret s mikroorganizmima potiče imunološki sustav da dodatno stvara specifične imune tvari protiv bakterija i virusa s kojima je bio u kontaktu, kako bi drugi puta bolje reagirao. Stoga, pojednostavljeno možemo reći da su infekcije u djece češće zbog prirodnog procesa sazrijevanja imuniteta u djetinjstvu.

Pokazalo se da je u tom pogledu pravilna prehrana izrazito bitna i to od najranije životne dobi. Naime, dokazano je da djeca na prehrani majčinim mlijekom manje obolijevaju od infekcija probavnog, respiratornog i mokraćnog sustava, jer se putem majčinog mlijeka predaju već gotove zaštitne imunološke komponente. Također se vidjelo da majčino mlijeko ima pozitivan učinak na izgradnju crijevne flore djeteta, bolje priječi naseljavanje štetnih bakterija i pozitivno stimulira djetetov imunološki sustav. Zna se da dojena dojenčad imaju manje respiratornih, crijevnih, pa čak i urinarnih infekcija. I kasnije je za imunološko funkcioniranje važno da je prehrana uravnotežena i raznovrsna tj. da se unosi dovoljno svih glavnih hranjivih tvari, ali i vitamina i minerala koji sudjeluju u odvijanju mnogih metaboličkih i imunoloških procesa. 

Redovno cijepljenje također doprinosi obrani od točno određenih infekcija koje su prije ere cjepiva uzrokovale epidemije tih bolesti. Djecu sklonu respiratornim infekcijama korisno je cijepiti i protiv Pneumokoka koji je upravo čest uzročnik infekcija u kolektivima.