Pad imuniteta ne boli, ali može biti podloga za razvoj mnogih bolesnih stanja

Iskustva su pokazala da kada dođe do pada imuniteta, organizam nadjačaju bakterije i virusi pa dođe do bolesti. To je naročito izraženo u vrijeme hladnih dana, od kasne jeseni do ranog proleća.
Imunološki sustav je složen sustav leukocita i antitijela u organizmu koji se bori protiv infekcija, bakterija, virusa i drugih stranih (štetnih) čestica. To je naša prirodna odbrana od bolesti. Poremećaj imunološkog sustava nazivamo pad imuniteta, koji može izazvati niz zdravstvenih poremećaja i bolesti, jer je tada organizam oslabljen i podložan djelovanju virusa i bakterija.
Na smanjenje imuniteta utječu: dugotrajne kronične bolesti (gojaznost, dijabetes…), operacije, česte infekcije, dugotrajna upotreba antibiotika, stres, kronični umor, iscrpljenost, nedovoljno fizičke aktivnosti, previše intelektualnog i fizičkog rada, zagađen zrak, industrijska prašina, kućna prašina, izlaganje dugotrajnoj hladnoći, pretjerano izlaganje suncu i vrućini…
Imunitet nam oštećuju i loše navike: pušenje, alkohol, nepravilna prehrana, dugotrajne dijete, nedovoljno spavanje, neredovno odmaranje, pesimizam, loša higijena…
Zimi je naše tijelo naročito podložno infekcijama jer na hladnoći troši dosta energije na zagrijavanje, pa ako mu je oduzmemo i drugim “borbama” (umor, fizički napor, stres…), a ne dodamo dovoljno kalorija, vitamina i mineraala, stvorili smo uvjeti da nas bolest nadjača.